Dijastema mediana je slobodan prostor (razmak) izmedju gornjih (češće) ili donjih (ređe) centralnih sekutića. Obično se govori o dijastemi u stalnoj denticiji (stalni zubi), mada se često zapaža kod mlečne denticije i to je dobar prognostički znak da će se stalni zubi pravilno smestiti u zubni niz.
Po obliku može biti paralelna, divergentna i kovergentna. U vreme nicanja stalnih zuba je normalna i privremena pojava i kod najvećeg broja slučajeva se zatvara nicanjem stalnih bočnih sekutića i očnjaka.
Nasleđe, rasna pripadnost, fibrozni labijalni frenulum, prekobrojni zubi, potpuni nedostatak zametka jednog ili oba bočna sekutića, fuzija zuba, loše navike, makroglosija ( veliki jezik ), trauma, ciste u predelu sekutića.
Iako dijastema mediana spada u poremećaje koji se izučavaju u ortodonciji, u okviru malokluzija -rastresitost gornjeg zubnog niza, smatramo da ona ne pretstavlja veliki zdravstveni problem. Naprovit, lica mnogih ljudi bi izgubila na šarmantnosti zatvaranjem prostora između pednjih zuba.
Teško je dati jednu definiciju ove bolesti. Podsećamo da većina svetske populacije ima gingivitis i/ili parodontopatiju. Opšte prihvaćena je definicija da je parodontopatija kompleksna multifaktorijalna infekcija, komplikovana inflamantornim odgovorom domaćina, a glavni etiološki faktor praktično svih oblika parodontopatije je dentalni plak.
Usna duplja svakog čoveka obiluje promenljivom mikrobiologijom. Poznato je da su mikroorganizmi veoma izbirljivi u pogledu uslova za svoj život i da svoje patogeno dejstvo ispoljavaju samo pod određenim uslovima. S druge strane mnogi od njih su "lukavi" i uvek se "dočekaju na noge". Na zdravoj gingivi upravo žive brojni " lukavi" bacili i koke koji su fakultativni anaerobi i aerobi (mogu da žive u uslovima bogatim kiseonikom kao i u uslovima bez kiseonika). Nastankom gingivalnog džepa stvara se sredina sa izuzetno niskim nivoom kiseonika pri čemu dolazi do ekstremno brzog naseljavanja "lukavih"- fakultativnih anaeroba (menjaju način života i iz sredine bogate kiseonikom prelaze u novu sredinu oskudnom kiseonikom, a bogatu ugljen dioksidom). Tada dolazi do ispoljavanja njihovog štetnog dejstva usko vezanog za nastanak parodontopatije. Paradoksalno je da gingivalni džep ( tako mnogo muka zadaje mnogim ljudima! ) ustvari nastaje od strane samog domaćina kao odgovor desni na prisustvo dentalnog plaka. Gingivalni džep služi kao idealna sredina za dalju bakterijsku kolonizaciju (naseljavanje) obezbeđujući sve hranljive sastojke za razvoj mikroorganizama. Osim fakultativnih anaeroba za nastanak parodontopatije odgovorni su i pravi anaerobi, bacili, specifični organizmi povezani sa parodontopatijom itd.
Do danas nije identifikovan određeni mikroorganizam ili grupa mikroorganizama koji su jedini odgovorni za razvoj parodontopatije. Zbog toga je lečenje ove bolesti i dalje veoma komplikovano.
Organizam počinje da se brani od prisustva dentalnog plaka, a to vodi daljem pogoršanju parodontalnog oštećenja. Naime, iz mikroorganizama dentalnog plaka oslobađaju se antigene supstance koje automatski izazivaju aktiviranje odbrambenog mehanizma organizma koji iako je stvoren da bude zaštitnik, lokalno uzrokuje oštećenje tkiva ( u tome leži specifičnost ove masovne bolesti stanovništva).
Na razvoj bolesti utiču sistemski faktori (imuni sistem organizma, stres, pušenje, droga, starost, ishrana, šećerna bolest) i lokalni faktori (položaj i oblik zuba, kamenac, prisustvo velikih plombi). Postoje dokazi koji ukazuju na povezanost između parodontopatije, ishemije srca i cerebrovaskularne bolesti, ali nije još uvek dokazano da li se radi o uzročno posledičnoj vezi. Pušenje dovodi do egzercerbacije (ponovno javljanje) parodontopatije i nepovoljno utiče na efekte lečenja!
Zubni karijes je najčešće oboljenje zuba i jedno je od najraširenijih oboljenja kod čoveka. Procenat raširenosti zubnog karijesa je naročito veliki kod kulturnijih naroda, što dsaje povoda za tvrdnju da je njegovo nastajanje i rasprostranjenost usko vezano za kulturu i njen uticaj.
Najveći krivac za nastanak karijesa su bakterije dentalnog plaka (loša oralna higijena) koje deluju na metabolizam ugljenih hidrata (zaostali delovi hrane u ustima)i dovode do stvaranje kiselina. Dolazi do pada PH vrednosti a to rezultira pokretanjem lanca dešavanja koji se odigravaju na samoj površini zuba. Bitan momenat je difundovanje kalcijuma i jona fosfora iz gleđi. Proces je poznat kao demineralizacija gleđi i predstavlja početni korak u nastajanju karijesa. Interesantno je da ovaj proces može biti povratan, ukoliko dođe do toga da PH ponovo raste. Karijes je zbog toga dinamičan proces koji se karakteriše epizodama demineralizacije i remineralizacije koji se javljaju tokom nekog perioda. Ako kasnije dominira destrukcija doći će do razgradnje mineralne komponente, što dovodi do stvaranja šupljine (kaviteta). Karijes počinje na samoj površini zuba (karijes gleći) i izgleda kao bela tačka. Ovakav izgled nastaje usled prizmi iz kojih je građena gleđ a koje su ostale bez kalcijuma i jona fosfora. Karijes dentina je praćen invazijom bakterija na prethodno izvršenu demineralizaciju. Jednom kada dospeju do gleđno dentinske granice, dolazi do bočnog širenja što podminira gleđ i komplikuje lečenje. Zub se brani na taj način što stvara tzv. sekundarni dentin kako bi sprečio prodor bakterija do pulpe zuba (splet nervnih i krvnih završetaka)
Iako je sugerisano da je srednje vreme za koje lezija ostaje ograničena u gleđi 3-4 godine (na osnovu Rö analize) ipak postoje velike individualne varijacije pri čemu lezija može i da regresira ( da se povuče ). Stopa progresije kroz dentin je nepoznata, ali je ona znatno brža nego kroz gleđ. Progresija karijesa fisura je obično brza zbog morfologije tog predela zuba (veoma tanak sloj gleđi).
Pod povoljnim uslovima lezija može da postane neaktivna i čak i da se povuče -regredira. Klinički zaustavljen karijes dentina tvrdu ili kožastu konzistenciju i obično tamniju boju nego žućkasti aktivni karijes. Zaustavljen karijes gleđi može biti tamno smeđ.
Mesta na zubu koja su posebno podložna karijesu jesu ona gde može da se javi akumulacija plaka bez ikakvih prepreka, aproksimalne (bočne) površine gleđi, ivice u vratnom delu zuba, jamice i fisura.
Geslo savremene stomatologije je čist zub i zdrav zub. Najstarija saznanja o preporučenom čišćenju zuba od ostataka hrane a u cilju očuvanja zdravlja zuba i usne šupljine, datiraju iz 7. veka, gde se muslimanima preporučuje čišćenje zuba misvakom i obavezno ispiranje usta prilikom uzimanja abdesta, pa preko 17. veka i Kine, gde nailazimo na preteče današnjih četkica za zube. Rezultati savremenih naučnih istraživanja pokazuju da hronične bolesti zuba i zuba utiču na povećanu opasnost za opšte zdravlje organizma. Najjednostavnija borba protiv bolesti usta i desni je redovno održavanje higijene. U održavanju oralne higijene neohodno je da imamo:
Dr Stomatologije Milena Ljubisavljević
Trg Despota Stefana Lazarevića
35213 Despotovac
Srbija
Telefon: 063/808-555-4
Mobilni telefon: 035/611-473
Ponedeljak8-13h, 17-20h
Utorak8-13h, 17-20h
Serda8-13h, 17-20h
Četvrtak8-13h, 17-20h
Petak8-13h, 17-20h
Subota
Nedelja